Obraćanje predsednika Republike Srbije

Vesti

18.07.2022. - 23:14

Obraćanje predsednika Republike Srbije

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon završenih konsultacija o kandidatu za predsednika Vlade i izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorima sa predstavnicima izabranih lista u Narodnu skupštinu Republike Srbije, dodajući da je obavio konsultacije sa 11 izbornih subjekata, te da je većina stranaka razumela težinu situacije sa kojom se naša zemlja suočava.  

Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Najpre, želim da kažem da smo razgovarali sa predstavnicima manjinskih stranaka. Što se albanske političke partije tiče, Šaip Kamberi je rekao da oni žele integraciju na lokalnom i regionalnom nivou, ali ne i učešće na republičkom nivou vlasti. Što se tiče liste Saveza vojvođanskih Mađara, oni su izrazili svoju želju da nastavimo saradnju. Istu želju imali su i ljudi sa liste Muftijin amanet. Sa predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji smo imali korektan razgovor o problemima te manjine“, objasnio je predsednik. On je rekao da su predstavnici Srpskog pokreta Dveri i Srpske stranke Zavetnici izneli svoje opredeljenje i određene zahteve po pitanju Kosova i Metohije, odnosa prema Rusiji, ali i po pitanju EuroPride i ukidanja nedelje kao radnog dana, te da je koalicija NADA imala slične stavove. 
 
„Sa predstavnicima POKS-a smo imali posebne razgovore, oni su izrazili svoju želju za državotvornim pristupom. Sa predstavnicima liste koju je predvodila Marinika Tepić imali smo otvoren i korektan razgovor, a oni su rekli da će ostati u opoziciji, što je i bilo očekivano“, izjavio je predsednik Vučić i dodao da je na sastanku sa predstavnicima liste koju su činili SPS- Jedinstvena Srbija – Zeleni Srbije dosadašnja saradnja ocenjena kao uspešna. On je napomenuo da ga je najveća stranka danas obavestila da ima većinu u Narodnoj skupštini Republike Srbije. 
 
„Verujem da smo tokom konsultacija obavili ne samo svoju ustavnu ulogu, već i saznali nešto više o programima političkih stranaka. I oni su čuli od nas o odnosu države prema pojedinim pitanjima, što smatram da je vrlo važno i dobro. Mandatar za sastav nove Vlade biće ili sa liste SNS-a, ili eventualno sa liste nekog od koalicionih partnera, sa kojima bi trebalo da se napravi dogovor za 10-15 dana“, naveo je predsednik. 
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
Predsednik Vučić je večeras istakao i da će pokušati da javnosti pruži punu informaciju o dešavanjima koja se tiču njegovog odlaska, odnosno neodlaska u Jasenovac. 
 
„Primetili ste da se prvi put informacija o tome da mi je zabranjen odlazak u Jasenovac, slučajno ili ne, ne pojavljuje u srpskim medijima. Želim da vas obavestim da informaciju o mom neodlasku u Jasenovac objavljuje Jutarnji list u 7.29 časova, onda se nastavlja u 8.27 i zatim u 9 časova ujutru, a nikakve reakcije iz Beograda nema. To se dešava jer su oni mislili da ćemo mi da izađemo u javnost, iako to nije bio naš plan. Mi smo želeli da u tišini predamo notu hrvatskoj državi i oni su znali da je za 10 časova zakazan, u Ministarstvu spoljnih poslova, razgovor otpravnici poslova gospođi Maji Bogdan da dođe i primi notu. Zato su krenuli u napad sa ne besmislenim, nego sumanutim argumentima. Zamislite vi taj haos koji izazivate time što ćete da položite jedan cvet, ili cveće. Možda je haos u tome što bi moja traka bila crveno-plavo-bele boje u skladu sa stradalnim narodom u Jasenovcu i njegovom zastavom. Onda ste mogli da vidite da isti naslov sa istim rečima ide u svim medijima. Sve naslovne strane, bez izuzetka, govore u najgorem svetlu i o meni i o Srbiji, ali iznose i bezbroj neistina o onome što se dešavalo. To u Srbiji nije slučaj i ponosan sam na demokratiju u kojoj imate naslovne strane sa potpuno drugačijim sadržajem, pa i sa copy-paste onoga što su objavili hrvatski mediji“, rekao je predsednik Vučić i pokazao naslovne strane hrvatskih medija, navodeći da su svuda isti naslovi. On je objasnio da je 2. septembra 2021. godine, mesec dana pošto je prošlo obeležavanje Oluje, kako je rekao „njihovo slavlje i naše tugovanje“, prvi put kontaktiran kabinet predsednika Vlade Hrvatske, gospodina Plenkovića, sa molbom da predsednik Srbije 10. septembra poseti Jasenovac, te da je 4. septembra stigla povratna poruka iz kabineta premijera Plenkovića sa molbom da se poseta pomeri „zbog unutarnje političke situacije“.  
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Molba je uslišena. Nismo ni izašli u javnost, jer smatramo da se tako razgovara sa partnerima, a nama je Hrvatska veoma važna. Mi sa Hrvatskom imamo razmenu od milijardu i 500 miliona evra, a biće i preko toga ove godine. Imamo suficit sa Hrvatskom od 2016. i 2017. godine, što znači da je za naš izvoz od izuzetnog značaja Hrvatska, ali i zbog Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. To nije bilo sve. 1. marta 2022. godine ponovili smo zahtev i ponovili kontakt. Ponovljena je moja molba da posetim Jasenovac 5. marta 2022. godine. Nakon dva dana dobili smo poruku da „posjet nije dobrodošao u ovom trenutku“. Doneo sam odluku da neću otići. I opet ni jedan medij u Srbiji ništa nije saznao. Bili smo fer partneri. Treći put sam obavestio potpredsednika hrvatske Vlade gospodina Pupovca i rekao mu da, ako smatra da je potrebno, obavesti kabinet gospodina Plenkovića, što je on i učinio. Dakle, nikakva to tajna za njih nije bila, kao što nije bila ni u septembru ni u martu. I kao što u septembru i u martu nije bilo nikakve godišnjice Oluje niti bilo čega drugog. Oluju su oni nekako podsvesno povezali sa Jasenovcem. Ja nisam nikada, ali oni jesu“, rekao je predsednik Vučić i naglasio da je sramota da za 81 godinu, od kada je osnovan jedan od najstrašnijih nacističkih logora smrti u Evropi, niti jedan srpski predsednik nikada nije bio u Jasenovcu. 
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Ja sam bio u dva navrata, ali ne kao predsednik. Želim da odem za vreme mandata da pokažem poštovanje prema našim žrtvama i da pokažem da nikada nećemo zaboraviti srpske žrtve, naravno i jevrejske, i romske, i svih drugih koji su tu na monstruozan način ubijani. I onda, u četvrtak, 14. jula, u 11 časova, u prostorijama Predsedništva, otpravnica poslova Bogdan je došla da prenese iskrenu molbu premijera Andreja Plenkovića  i ministra spoljnih poslova Grlića Radmana da predsednik Aleksandar Vučić ne ide u Jasenovac. Preneli su da su zbunjeni, da su za posetu čuli neslužbeno. Saslušavši izlaganje otpravnice poslova Bogdan, Tanja Jović, moja savetnica za spoljne poslove, je naglasila da predsednik Vučić nema problem sa tim hoće li oni biti prisutni službeno ili ne, već da  namerava da u Jasenovac ide u privatnu posetu, bez posebnog medijskog pokrivanja, i da svakako ne bi davao nikakve izjave koje bi značile provociranje hrvatske države. Pošto me je obavestila, ja sam rekao da mi ne pada na pamet više da slušam besmislice o tome da nije vreme u ovo ili u ono doba godine i da samo želim da odem da položim cveće. I onda smo dobili ceo ovaj cirkus, koji su napravili od 7.29 u nedelju ujutro. Sami, bez da smo mi bilo šta uradili. I zamislite, naš greh se svodi na to da sam želeo da uđem u zemlju Evropske unije i da položim cvet na mesto gde je, mi bismo rekli stotine hiljada, a računam Hrvati bi, ako poštuju Tuđmana, svakako rekli desetine hiljada, ubijeno u Jasenovcu, svakako najvećim delom Srba. Meni se čini da je nekako nelogično da zabranite da se tako nešto dogodi i da sve to pravdate pričama o provokacijama. Jedan argument da sam to radio uoči obeležavanja Oluje je neistina, da ne kažem da je laž, jer sam to radio od septembra prošle godine. Da, to nije odlazak na more, naravno da nije, jer ja na more ne želim da idem. Nisam zainteresovan za more. Neću da idem na more, hoću da idem u Jasenovac. Pod tri, pošto su ovde govorili kako je predsednik Tadić bio u Jasenovcu, nije. Nije bio nikada kao predsednik Srbije. Privatno šta radi, to ne znam. Bio je u Donjoj Gradini“, naveo je predsednik i istakao da je sudbina Jasenovca jeziva u svakom smislu, jer ne samo da je to bio po monstruoznosti najstrašniji logor na tlu porobljene Evrope, iako ne najveći po broju ubijenih, nego taj logor nikada nije oslobođen, nikada ga ni partizanske ni četničke jedinice nisu napadale, ni jedinice vojvode Radića niti jedinice Prve proleterske. 
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Mnogo se čudnih stvari dešavalo oko Jasenovca, ali i oko svih drugih logora smrti na teritoriji NDH. Ta sudbina je produžena posle Drugog svetskog rata kada je zavet ćutanja morao da postoji. Prekinut je, malim delom, šezdesetih godina kada kreće proces Ajhman, jer je tada deo komunističkog režima bio uplašen da će biti progonjen od strane jevrejskih organizacija zbog pomaganja ustašama u bekstvu posle Drugog svetskog rata i podrške da se ustaše sačuvaju od progona komunističkih vlasti. Tada imate prvi Brozov govor iz 1961. godine, ako se ne varam, u kojem govori o Jasenovcu. Kada je video da je opasnost prošla, ponovo ga nije pominjao i, naravno, Josip Broz nikada nije bio u Jasenovcu da oda poštu srpskim žrtvama, i jevrejskim, i romskim. Interesantno je da ni posle toga nikada niko iz Srbije nije otišao u Jasenovac, a nije ni izrazio želju. Ili im se dešavalo isto što i meni. Ja sam, konačno, rešio da mi ili zabrane ili da uđem i da položim cveće, što mislim da je civilizacijsko pravo. More i Jasenovac je neukusno da mešaju i besmisleno da o tome govore. Sa druge strane, neki predstavnici njihovih sigurnosnih agencija, govoreći za beogradske medije, šeretski kažu da sam mislio da uđem u Jasenovac kao u Niš. Mi smo na evropskom putu, mi računamo da su sloboda kretanja i slobodan protok ljudi najviša evropska vrednost. Dođem na granicu, predam pasoš i onda se slobodno krećem. To su osnovna načela Evropske unije“, rekao je predsednik Vučić i dodao da se ispostavilo da je želeo da ide u zabranjeni grad, u koji su Srbi mogli slobodno da dolaze samo od 1941-1945. godine. On je naglasio da Srbija uvek želi civilizovanu komunikaciju, jer je to važno za Srbe u Hrvatskoj, ali i za hrvatsku manjinu u Srbiji.  
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Nemam ja problem sa tim što me nečiji mediji ne podnose zato što doživljavaju mene na čelu Srbije kao veliku opasnost. Jesam li im kriv što Srbija ima suficit u trgovini sa Hrvatskom, ili što ih je pristigla u visini bruto domaćeg proizvoda, ili sam kriv što je moj otac posmrče ustaške žrtve, ili sam kriv što su spalili sedam kuća Vučića 1992. godine. Mi nijednu njihovu kuću nismo spalili. Kada kažu da je sve ovo zbog Rusije i Kosova, ja vas molim, objasnite mi to. 2. septembra 2021. godine nije bilo ni rata, ni sankcija, ničega. Kakve veze ima neki avion i saobraćajna nesreća? Ukrajinci vozili ukrajinski avion, zato što danas samo Ukrajinci mogu da prevoze. To su uvek za nas prevozili Belorusi, Rusi i Ukrajinci, ali su uvedene sankcije i samo Ukrajinci imaju velike avione četvoromotorce, mogu da nose ogroman teret, mogu da nose oružje. Nažalost, dogodila se tragična saobraćajna nesreća. Nije bilo bog zna kakvog opasnog materijala, to su bile vežbovne i osvetljavajuće mine, jer da su bile bojeve, bila bi to čudesna eksplozija. Bangladeška Vlada je potvrdila da je kupac tih proizvoda. Dozvoljen krajnji korisnik, mi zarađujemo na tome, od toga živi 25 000 ljudi u Srbiji indirektno, a 14 000 ljudi direktno. Nemamo mi ništa da sakrijemo, ali neko mora da pronađe krivca u Srbima, uvek. Razumem ja Hrvate i zašto sam ja njima kriv. Da sam na njihovom mestu, isto bih se ponašao, iako bih tražio malo pametnije razloge. Srbija je bila do kolena Hrvatskoj, uvek, svi vladari ili većina vladara su im služili, nikome nije palo na pamet da pusti tužioce da rade svoj posao, da se podigne optužnica za ubijenu decu. To je strašna provokacija, ta optužnica za ubijenu decu na Petrovačkoj cesti. Nije provokacija to što su ubili decu od 6, 9 i 13 godina, nego je provokacija to što oni koji su ubili decu treba da odgovaraju za to. I ćutimo kad na Samitu o klimatskim promenama pričate o velikosrpskoj agresiji, i ćutimo kad na Samitu Evropske unije pričate o velikosrpskoj agresiji, i ćutimo kad pričate o velikosrpskoj agresiji kad se priča o Suncu i jestivom ulju. Ali Jasenovac zato, zabran i tišina. Ne sme da se priča o srpskim žrtvama. Sad smo shvatili da je to za nas zabranjeno mesto“, kazao je predsednik Vučić i najavio da će biti velikih sistemskih i sistematskih promena u našem prosvetnom sistemu, kao i velikih novčanih ulaganja u virtuelne projekcije, predstave, nove filmove i serije, knjige, u obnovu izdanja mnogih knjiga koje su vredne u istoriografiji srpskog naroda, u prevode tih knjiga na  sve jezike sveta, kako bi ljudi znali šta se dogodilo. 
 
Obraćanje predsednika Republike Srbije

Foto: Predsedništvo Srbije - Dimitrije Goll

 
„Kao što mi nemamo pravo da nipodaštavamo i da sa najvišim pijetetom ne govorimo o žrtvama drugih naroda, tako ne smemo da dozvolimo da naše žrtve budu bacane pod noge“, istakao je predsednik i dodao da će srpska deca znati da gledaju u budućnost, ali i da će znati šta se dogodilo u prošlosti i da u njihovim glavama Jasenovac neće biti zabranjeno mesto.  
 
Predsednik Vučić je rekao da zna da je kriv i mnogima u Srbiji, posebno u Beogradu. 
 
„Znam ja zašto sam vam kriv. Kriv sam vam zato što je Beograd i dalje kosmopolitski grad, ali nije više antisrpski grad. Ja sam ponosan na činjenicu da je Beograd danas i kosmopolitski, ali i srpski grad. Zato vam je smetao i spomenik Stefanu Nemanji i Obala jasenovačkih žrtava. 77 godina se nismo setili Jasenovca. Sve naše beogradske vlasti se nisu setile Jasenovca zato što su uvek njima upravljali iz Zagreba. Ne mislim direktno, već mislim na tu ideologiju. Te da se nekome ne zamerimo, te koga briga za naše žrtve. Izvinjavam vam se što sam to promenio i nastaviću u ovih pet godina, koliko god budem mogao, da utičem da i dalje budete ljuti na mene, jer Beograd će ostati i kosmopolitski i srpski grad“, poručio je predsednik Vučić.
 
Beograd,
18. jul 2022. godine
 
Podeli

Pitajte predsednika

Vaša pitanja možete poslati putem pošte na adresu:

GENERALNI SEKRETARIJAT
PREDSEDNIKA REPUBLIKE

(Pitajte predsednika) ulica Andrićev venac 1
11 000 BEOGRAD

Ili putem elektronske pošte:

predstavkegradjana@predsednik.rs

Radi dostavljanja odgovora, molimo Vas da prilikom obraćanja dostavite kontakt podatke (ime, prezime, grad/opština, adresa, imejl adresa/kontakt telefon).